Najzad – jedna lijepa vijest: Semir VRANIĆ, ZVIJEZDA AKADEMSKE MEDICINE

AlJAZEERA BALKANS

TEME

31. Decembar 2016.

Semir Vranić, zvijezda akademske medicine

Časopis The Pathologist svrstao je Vranića među 100 najperspektivnijih stručnjaka iz oblasti patologije i laboratorijske medicine u svijetu.
Vranić (u sredini) na ovogodišnjem kongresu američkih patologa sa potpredsjednikom Američke i kanadske akademije patologa za 2015/16 David B. Kaminskyjem (lijevo) (United States & Canadian Academy of Pathology) i profesorom John R. Goldblumom (desno)Ustupljeno Al Jazeeri

Trebinjac Semir Vranić, docent Medicinskog fakulteta u Sarajevu, našao se na listi 100 najperspektivnijih stručnjaka iz oblasti patologije i laboratorijske medicine za 2016.

Među ‘najmoćnijih 100’ (Top 100 Power) stručnog časopisa The Pathologist predstavljeni su patolozi koji su ostvarili najveći utjecaj i čija dostignuća su bila revolucionarna za istraživanje u ovoj oblasti medicine, ili su značajno poboljšala njegu i liječenje pacijenata.

Vranić je jedan od rijetkih patologa koji su se našli na toj listi, a da nisu iz Sjedinjenih Američkih Država. Za naučnike na toj listi je časopis The Pathologist napisao da su zvijezde u usponu u oblasti patologije,a mediji u regiji su o Vraniću svojevremeno pisali kao o najuspješnijem doktorantu Sveučilišta u Zagrebu.

Za Al Jazeeru govori o svom dosadašnjem radu, planovima i perspektivi za mlade naučnike u BiH…

  • Jedan od rijetkih ste neameričkih patologa koji se našao na prestižnoj listi perspektivnih stručnjaka u području patologije i labaratorijske medicine. U obrazloženju se navodi da ste ‘čovjek spreman na velike promjene kako bi stvari krenule na bolje’. Koliko Vam znači ova nominacija?

– Sigurno da je ova nagrada veliko priznanje za moj dosadašnji rad, a definitivno jest i veliki poticaj za budućnost. Naći se u društvu stotinjak kolega koji svaki na svoj način i predano doprinosi razvoju nauke i doprinosi novim otkrićima nije samo priznanje, već i velika obaveza. Posebno me raduje što su me nominirale kolege iz drugih zemalja i što je ovo ujedno i priznanje za Bosnu i Hercegovinu. Ovo posebno ističem zbog činjenice da je konkurencija bila ogromna.

  • Navodi se i da ste Vašim radom pomogli i u ‘smanjenju jaza između BiH, Hrvatske i Srbije, tri države koje su do nedavno međusobno ratovale’. Kako to komentarišete?

– Ovaj dio obrazloženja odnosi se na moje profesionalne i akademske aktivnosti koje su vezane za unapređenje kvalitete patološke službe u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja. U nekoliko segmenata se trudim da uspostavimo dobru suradnju i da se Sarajevo dobro pozicionira u ovoj oblasti:

a) Uspostavljanjem „Bryan Warren Škole patologije“, u čast pokojnog doktora Bryana Warrena. Naime, ovaj profesor patologije sa Oxforda je u ime Britanskog odjela Međunarodne akademije patologije (British Division of the International Academy of Pathology/BDIAP/) još 2006. godine inicirao suradnju sa sarajevskom Patologijom. Prva škola je održana 2007. u Sarajevu, a 10. jubilarna početkom novembra 2016. godine.

U proteklih 10 godina gostovalo je ukupno 25 vrhunskih predavača-patologa, najvećim dijelom iz Velike Britanije, ali i drugih zemalja, a među učesnicima su bili patolozi iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i zemalja okruženja, prije svih iz Srbije, Hrvatske, ali i i Slovenije, Austrije, Rumunije; s druge strane, BDIAP aktivno sponzorira edukacijske seminare i kongrese patologa i specijalizanata patologije svake godine. Ta edukacija se odnosi prevashodno na patologe iz Bosne i Hercegovine, ali manjim dijelom i iz drugih zemalja okruženja;

b) Prošle godine krenula je i aktivna suradnja sa „Turkish Division of the International Academy of Pathology“, sa ciljem poboljšanja citopatološke dijagnostike u Bosni i Hercegovini. Prva škola citopatologije održana je u junu 2016. u Sarajevu, a planirali smo održavanje druge škole u proljeće 2017. godine. Osim toga, moje znanstvene i akademske aktivnosti su vezane za umrežavanje sa zemljama bivše Jugoslavije, ali i drugim zemljama iz okruženja (npr. Češka Republika, Mađarska, Turska).

  • Koja su Vaša dosadašnja dostignuća na polju patologije?

– Već 12 godina, tj. od završetka studija medicine, aktivno sam uključen u istraživanja molekularnih i genetskih promjena kod rijetkih podtipova karcinoma dojke i o tome sam do sada objavio 30 radova u europskim i američkim časopisima. Zadnje dvije godine vrlo aktivno sam uključen u istraživanja koja se odnose na ispitivanje imunoloških biomarkera kod tumora, a to je danas nezaobilazna tema zbog velikih dostignuća i terapijskih postignuća u tretmanu karcinoma pluća, bubrega, mokraćnog mjehura, malignog melanoma i Hodgkinovog limfoma. Jedan rad, na kojem sam koautor, a objavljen je u časopisu Američke asocijacije za istraživanje raka (AACR), proglašen je 2015. godine među najcitiranije i najutjecajnije radove koje je AACR objavio u 2014. godini.

Trenutno radim na jednom velikom projektu profiliranja i testiranja imunoloških biomarkera kod primarnih i metastatskih tumora na plućima. Sa kolegama iz Zagreba radim na istraživanju karcinoma jajnika, a preko istraživanja moga doktoranta dr. Faruka Skenderija, uključen sam aktivno u istraživanja rijetkih podtipova karcinoma bubrega (projekt sa kolegama iz Plzena, Češka Republika).

  • O Vama su mediji u regiji svojevremeno pisali kao o najuspješnijem doktorantu zagrebačkog Sveučilišta, a The Pathologist navodi kako ste, uprkos brojnim ponudama iz inostranstva, odlučili ostati u BiH. Zašto ste se odlučili na taj potez?

– Mislim da je važno raditi na unapređenju medicinske struke u Bosni i Hercegovini i poboljšanju profesionalnih, znanstvenih i akademskih uvjeta u našoj zemlji, a najbolji način za to je kroz transfer znanja iz razvijenih zemalja, u mome slučaju iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Italije, gdje sam boravio na istraživačkim projektima i postdoktorskim usavršavanjima.

Od 2014. godine sam glavni urednik u jedinom indeksiranom bh. časopisu Bosnian Journal of Basic Medical Sciences (jedini bh. časopis koji je indeksiran u bibliografskoj bazi Science Citation Index), preko kojega aktivno pokušavam unaprijediti kvalitet akademske medicine u Bosni i Hercegovini, te povećati znanstvenu i akademsku vidljivost naše zemlje u razvijenom svijetu.

  • Navedeno je i da želite proširiti svoje znanje u oblasti molekularne patologije. Šta to podrazumijeva?

– U današnjoj eri ciljane terapije tumora („targeted therapy“, „personalized medicine“) molekularna patologija je nezaobilazan dio patologije i postala je obavezan dio edukacije u razvijenom svijetu, npr. u Americi postoji i posebna specijalizacija iz molekularne patologije. Moja nastojanja u tom smislu su znanstveno-istraživačka s jedne, ali i profesionalna s druge strane, vezana za optimizaciju biomarkera za ciljanu terapiju tumora.

  • Kakve su mogućnosti napredovanja u oblasti patologije i akademske medicine u BiH u odnosu na zemlje regije?

– Naš sistem je poprilično ograničavajući po pitanju mogućnosti. Jedina opcija uz sistematičan rad je prioritetiziranje i podsticanje stalnog umrežavanja s institucijama u razvijenim zemljama, korištenje fondova Europske unije, te fondova različitih strukovnih udruženja i asocijacija.

  • Jedan od Vaših ciljeva je da u BiH uspostavite centar za proučavanje raka i genomiku. Kada bi ta ideja mogla zaživjeti?

– To vam ne mogu precizno odgovoriti jer malo zavisi od mene, a mnogo više od sistema u kojem radim. Ono što je sigurno – takav jedan centar bi bio odlična osnova za unapređenje kvaliteta istraživanja, jačanja osnove za kvalitetne doktorate, te ujedno i jačanje medicinskih nauka u Bosni i Hercegovini, općenito. Supstrat za istraživanja je već prisutan, ali najvećim dijelom neiskorišten zbog nedostatne istraživačke infrastrukture.

  • Šta vas inspiriše da se bavite naukom?

– Nauka i istraživanja su osnovni pokretači razvoja jednog društva i bez njih je društvo osuđeno na stagnaciju. Osnovni pokretački motiv u mome slučaju je želja za novim saznanjima i dostignućima, čije će krajnje pozitivne učinke osjetiti pacijenti.

  • Kako vidite perspektivu za mlade naučnike/pronalazače u BiH?

– Odgovor je vrlo jednostavan – kroz umrežavanje sa institucijama u razvijenim i osviještenim zemljama. Edukacije i studijski boravci u razvijenom svijetu su ključ.

Izvor: Al Jazeera

***

Dr. VRANIĆA I MENE ZBLIŽILA SEVDALINKA

img_1069

Semira Vranića sam upoznao prije petnaestak godina. Bio srednjoškolac, prognanik iz Trebinja u  Danskoj.

Tada sam uređivao i vodio “Radio za građane iz Bosne i Hercegovine” u Windsoru u Canadi pri CJAM radiju.

Svaka emisija, uz vijesti i komentare o zbivanjima u Bosni i oko Bosne, bila je tematizirana – bilo je tako govora o bosanskom jeziku, povijesti Bosne, pjesniku Musi Ćazimu Ćatiću, Indexima, Mula Mustafi Bašeskiji…,  a jedna od emisija bila je posvećena sevdalinci.

Nemajući svoje literature na tu temu, posegnuo sam za internetom i tamo naišao na web- stranicu Semira Vranića. Koristio sam sve što mi je trebalo za moju emisiju, spomenuo izvor, spomenuo Semira, te mu se e-mailom zahvalio.
img_9612Na moje iznenađenje, Semir je uzvratio e-mailom i tako je počelo naše druženje – prvo u virtualnom, a zatim i u stvarnom životu. Emisiju koju sam prvi pokrenuo i uređivao na bosanskom jeziku u Windsoru odavno ne uređujem; Dr. Semir Vranić danas uređuje mjesečnu emisiju “Iz povijesti sevdalinke” koju imam čast čuti prije svih slušatelja Radija BH 1 jer mi je šalje na moju e-mail adresu. (Emisije možete slušati na soundcloud.com. Na ovom linku je prva, a tu se mogu  naći i ostale emisije:

soundclouduhttps://soundcloud.com/semir-vranic/emisija-iz-povijesti-sevdalinke-bh-radio-1-april-2016

Godinama smo gradili i učvršćivali međusobne prijateljske veze. Poslao bih ponekad  Semiru rijedak snimak ričkih pivača Zile i Zibe, Vlasinjke Đulbe, kucukanje u šargiju njenog sina Huse Šahmana. Iz Bosne bi na moju canadsku kućnu adresu stiglo po nekoliko CD-ova, sve probrane sevdalinke u izvođenju znanih i neznanih – ili nepravedno zaboravljenih vrsnih pjevača i muzičara. Tako se na radost Hajrinu i moju, naša zbirka sevdalinki uvećavala iz godine u godinu. Kada dođi u posjetu, Semir redovno ponese i laptop – pa nam presnimi sve što ima od sevdalinki. Darivao nam je i nekoliko knjiga.

I sada me Semir obraduje rijetkim snimkom do kojeg je došao samo njemu znanim putem, pa se u mojoj muzičkoj arhivi nalazi kompletan repertoar Zaima Imamovića, Zehre Deović, Safeta Isovića, Himze Polovine…,  kao i brojnih pjevača koji su snimali sevdalinke uz pratnju beogradskih orkestra Carevca, Radetića…

Tu su i naučni radovi o sevdalinci, zapisi izvornih pjesama domaćih i stranih sakupljača. To je veliko muzičko blago koje svojim naučnim radom neprestano obogaćuje dr. Vranić.. A kakvo tek muzičko bogatstvo posjeduje Dr. Vranić! Pa nema niti jednog snimka sevdalinke do kojeg se moglo doći a da ga on ne posjeduje; u njegovoj zbirci su naučni radovi o sevdalinci skupljani ne samo po Bosni i susjednim državama, nego i po knjižnicama i univerzitetima diljem svijeta. Tu je i knjiga na temu sevdalinke koju je radio zajedno sa r. Omerom Pobrićem i drugi znanstveni radovi. Gdje god postoji nešto o sevdalinci, a dr. Vranić  nekako sazna – on će sigurno doći do toga, taman to košta čitavo bogatstvo.

img_9387

Mliništa, 2014.

Semir Vranić se vratio iz izbjeglištva u Sarajevo, studirao i u rekordnom vremenu doktorirao na Medicinskom fakultetu, da bi nekoliko godina kasnije bio proglašen najuspješnijim doktorantom na Sveučilištu u Zagrebu.

Dr. Semir Vranić je briljantan svjetski naučnik, dični Bosanac, ponos Bosne i svih koji ga poznaju,  građanin svijeta, član svjetske akademske zajednice.  Kao i mnogi od nas, ogorčen je situacijom u Bosni. (Bosna ima jako korijenje, pa se ne da dušmanima lahko iščupati, rekao mi je jednom) Za razlilku od većine nas – on ne ostaje na riječima. Dr. Vranić pokušava od Bosne napraviti respektabilnu zemlju – i to na  svom, medicinskom polju, gdje je uz poznavanje sevdalnike – vrhunski, ne samo bosanski – nego i svjetski znanstvenik.

img_8464

Ajvatovica, 2015.

Pa, kome nije mila priča o dr. Vraniću koju ispisuje na Al Jazeeri Harun Cero?

Zar se ja osobno ne smijem i javno podičiti i pohvaliti kako poznajem toga vrsnog učenjaka i istinskog Bošnjaka – Bosanca, čak i privatno.

Kad god je bilo prilike, sretali smo se ne samo u Sarajevu ili Varcar Vakufu, nego i u Americi.

Postali smo kućni prijatelji. Svakoga ljeta dr. Vranić odvoji vrijeme da bi posjetio svoga prijatelja u Varcar Vakufu, da bi upitao Hajru za zdravlje, pogledao naše canadske medicinske nalaze. Nikad ne dodijavamo, ali se plaho i ne ustručavamo.

Iz Varcara put nas vodio na tvrđu Bočac, u jajačke Katakombe; na mezaru u Velagićima učili smo El Fatihu pobijenim muslimanima, bili na pazarni dan u Ključu,  na Sani u Velečevu, išli u Gerzovo, na vrelo Plive, u Jezero, obišli Titov voz na Mliništima, slikali velike bašluke u Filipovića mezaru u Odžaku kod Glamoča, u Bašiča mezaru. Bili smo u Pruscu, na Zelenikovcu, penjali se  na vrh Lisine i pekli ribu na žaru, bili u Šibovima prošlog ljeta, brali mirisnu majčinu dušicu i pretresli stotinu tema sjedeći uz lisinki grguljavi potok. Planirali smo idućeg ljeta u Hlivno i Duvno…

img_3890

Na vrhu Lisine, ljeto 2016.

Dr. Semir Vranić je inače strastveni hodoljubac, kako po bosanskim znanim i neznanim stazama, tako i po svjetskim metropolama i krajevima. Gdje god da je, dr. Semir Vranić stječe nova znanja i usavršava se kao medcinski znanstvenik i sevdalija, svima nama, Bosni svijetu na hair.

img_1002

Ljeto 2016., Šibovi

Kada sam se jesenas razbolio, Dr. Vranić se zatekao u New Yorku. Otuda je zamolio svoga kolegu patologa u Travniku da moj pataloški nalaz uradi za dan…Pomno je pratio moje zdravstveno stanje, savjetovao, sokolio i mene i moju obitelj.

I danas smo razmijenili poruke.
Čestitao sam uz “aferim” za sve što je postigao na naučnom medicinskom polju nakon što sam pročitao ovaj inetrview na Al Jazeeri. On se zahvalio  na svoj način, jednom lijepom sevdalinkom, u izvođenju dueta Isović-Petrović i pjesmom “Ječam žele tuzlanke djevojke.”

  • Poklanjam prijatelju dr. Semiru Vraniću moj video spot sevdalinke  “S one strane vode Sane” koju pjeva Safet Isović  uz želje za još uspješnijom godinom na njegovom znanstvenom medicinskom polju u kojoj smo upravo unišli – jer je to na dobrobit i Bosne i čitavog svijeta.
  • https://www.youtube.com/watch?v=rJjQk10Ydzw
Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s

%d bloggers like this: